Ministarstvo javne uprave, u saradnji sa Upravom za kadrove i Zajednicom opština Crne Gore, organizovalo je danas u Bijelom Polju sastanak sa predsjednicima, glavnim administratorima i sekretarima Sekretarijata iz sjevernog regiona Crne Gore o primjeni novog Zakona o lokalnoj samoupravi i reformi javne uprave. Sastanku je u ime Opštine Bijelo Polje prisustvovao predsjednik mr Petar Smolović sa saradnicima.

Cilj sastanka je bio upoznavanje predstavnika lokalnih uprava sa Zakonom o lokalnoj samoupravi koji je stupio na snagu 11. januara 2018. godine i aktivnostima koje su predviđene Akcionim planom za sprovođenje Strategije reforme javne uprave za period 2018 – 2020., koji je Vlada Crne Gore usvojila u januaru 2018. godine.

Generalni sekretar Zajednice opština Crne Gore, Refik Bojadžić, kazao je da se kroz primjenu dosadašnjeg zakona uviđelo niz problema koji onemogućavaju da se opštine na pravi način organizuju i kvalitetnije obavljaju poslove iz svoje nadležnosti.

-Ukazivali smo na to i tražili da se vrše izmjene zakona posebno u službeničkom sistemu, gdje smo imali potpuno nedefinisanu situaciju. Dobijanjem novog Ministarstva smo vrlo brzo dobili novi Zakon i mislim da je preko devedeset posto naših prijedloga prihvaćeno i imaćemo mnogo bolja rješenja i lakša za primjenu. Ono što je rezultat zajedničke saradnje sa novim Ministarstvom je i Akcioni plan za spovođenje reforme javne uprave za period od 2018. do 2020. godine koji se odnosi na segment lokalne samouprave. Predstoji nam da pripremimo novi Statut, Poslovnik o radu Skupštine i novu Odluku o organizaciji organa lokalne uprave. Bitno je da kroz pripremu odluke o organizaciji organa lokalne uprave damo neke smjernice u kom pravcu treba da se kreće nova organizacija u opštinama i kroz to pravilnici i sistematizacija radnih mjesta i broj izvršilaca. To je sve preduslov da se dođe do optimalne organizacije organa i službi i optimalnog broja izvršilaca u Opštinama. Ono što je posebno važno u Akcionom planu je da ćemo posebnu brigu i pažnju posvetiti stvaranju uslova za implementaciju Zakona o komunalnim djelatnostima. Od izuzetne je važnosti je i to što će se mijenjati Zakon o lokalnoj samoupravi i da će se formirati rivolving fond što je od izuzetnog značaja, a posebno za opštine koje su u reprogramu zbog obaveza. To je jedna stalna podrška da možete da koristite sredstva iz evropskih fondova za svaki projekat koji procijenite da je valjano pripremljen i da ne zavisite od stanja u budžetu, već da se iz rivolving fonda pozajme sredstva, isfinansira se projekat i od Evropske komisije se povratno kad se završi projekat dobiju sredstva i vrate se u fond. To je jedan izvanredan mehanizam, zaključio je Bojadžić.

Državni sekretar Ministarstva javne uprave Goran Jovetić kazao je da je Ministarstvo odradilo niz aktivnosti koje su bile prije svega usmjerene ka realizaciji strategije reforme javne uprave, a ta strategija je donešena 2016. godine i jedan segment se odnosi upravo na lokalnu samoupravu.

-Ove godine smo napravili korak naprijed i Ministarstvo javne uprave u saradnji sa Evropskom komisijom je pripremilo Akcioni plan za realizaciju strategije reforme javne uprave za period do 2020. godine, što znači da smo sada kompletno definisali sve aktivosti koje su obuhvaćene strategijom, jer se prvi Akcioni plan odnosio na perod od 2016. do 2017. godine. Sada već imamo novi Akcioni plan za period od 2018. do 2020. godine. Ovaj Akcioni plan je donijela Vlada na prvoj sjednici u ovoj godini i on je već sada na snazi. Ministarstvo javne uprave u skladu sa programom rada Vlade za 2017. godinu realizovalo je sve predviđene obaveze. Po prvi put u Crnoj Gori susrećemo se sa mehanizmom direktne sektorske budžetske podrške i za segment reforme javne uprave opredijeljen je iznos od 15 miliona eura, 12 miliona bi trebalo da bude direktna budžetska podrška budžetu Crne Gore, dok 3 miliona podrazumijeva tehničku podršku koja bi se prije svega odnosila na ekspertsku podršku za sprovođenje reforme u Crnoj Gori, kazao je Jovetić.

Direktorica Direktorata za lokalnu samoupravu, Jadranka Vukčević, upoznala je prisutne sa promjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.

Zadržan je princip da se lokalna samouprava ostvaruje u jednobraznom obliku sa izuzetkom Glavnog grada i Prijestonice koji imaju svoje zakone i kojima su proširene nadležnosti. U odnosu na poglavlje koje se tiče lokalne samouprave zadržan je omnibus sistem, odnosno sistem po kome sve opštine bez obzira na njihovu veličinu i ostale karakteristike vrše iste poslove. Zadržan je i metod enumeracije, odnosno taksativnog nabrajanja poslova jedinica lokalne samouprave koje opština donosi u skladu sa zakonom i uređuje u skladu sa zakonom i drugim propisima. Prema samostalnosti i uticaju jedinice lokalne samoprave vrše samostalne a i povjerene i prenešene poslove. Najveće izmjene pretrpjela je Skupština kao predstavnički organ. U cilju efikasnijeg konstituisanja novoizabrane Skupštine precizirali smo rok da od objavljivanja konačnih rezultata izbora Skupština se mora konstituisati u roku od 30 dana. U roku od 15 dana od dana objavljivanja konačnih rezultata Skupština se mora sazvati, a u sledećih 15 dana, ona se mora održati. Novina jeste i to, da se ona smatra konstituisanom - izborom predsjednika Skupštine Opštine. Skupština će po novom zakonu razmatrati izvještaj Državne revizorske institucije. Novina je i u pogledu profesionalizacije funkcije predsjednika Skupštine. Ovom rješenju se pristupilo iz razloga, ne samo zbog značaja poslova koje ima predsjednik Skupštine, nego iz njegove detaljne analize kao funkcije predsjednika Skupštine, koja pored svoje protokolarne ima i svoju kontrolnu funkciju, koja proizilazi iz ovlašćenja da se stara o realizaciji odluka i drugih akata. Jedna od novina je da predsjednik Skupštine može imati i potpredsjednika Skupštine Opštine.

Što se tiče poglavlja koje se odnosi na predsjednika Opštine važno je istaći da je zadržan političko-upravni tip izvršne funkcije, a to znači da predsjednika Opštine bira Skupština na period od četiri godine. Utvrdili smo tačan rok da Skupština mora izabrati Predsjednika, najkasnije u roku od trideset dana od dana konstituisanja Skupštine. Kada je riječ o nadležnostima predsjednika Opštine jedna od najbitnijih je donošenje kadrovskog plana, a u cilju racionalizacije predviđeno je da Opština može imati najviše dva potpredsjednika. U poglavlju koje se odnosi na organe lokalne uprave precizirani su organi koji vrše poslove lokalne uprave a to su sekretarijati, uprave i direkcije. Za vršenje stručnih poslova iz nadležnosti predsjednika Opštine, glavnog adminitratora i glavnog gradskog arhitekte mogu se obrazovati stručne službe, kao i za vršenje specifičnih poslova lokalne uprave mogu se obrazovati posebne službe.

-U cilju lakšeg i cjelishodnijeg uspostavljanja organizacione strukture propisano je da kriterijume za organizaciju i sistematizaciju utvrđuje predsjednik Opštine, a koji mogu biti samo u skladu sa kadrovskim planom, istakla je Vukčević.