Svečana akademija povodom otvaranja jubilarnih Ratkovićevih večeri poezije, održana je večeras u velikoj sali Centra za kulturu, shodno preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela.

Okupljene posjetioce, ljubitelje pisane riječi, pozdravio je direktor Ratkovićevih večeri poezije, Kemal Musić, koji je podsjetio na važnost manifestacije koja je danas, kako je kazao, mjesto ukrštanja kontinenata i poetika.

,,Ova manifestacija nosi ime pisca, Bjelopoljca, pjesnika koji je cijeli svoj život posvetio riječima,  i mi danas živimo poetsku riječ, koja se čuje na istoku i zapadu, sjeveru i jugu. Nosi ime onoga koji je od literature zahtijevao život, koji je pisao da ne bi ,,svisnuo” od života. Nose ime onoga koji je iznad svega pjesnik”, istakao je Musić, i poželio posjetiocima ugodno druženje u gradu pod Obrovom.

Predsjednik Skupštine Opštine Bijelo Polje, Abaz Dizdarević, u svom obraćanju je kazao da Ratkovićeve večeri poezije predstavljaju najznačajniju  crnogorsku  pjesničku manifestaciju, koja je, kako navodi, u svom trajanju od pola vijeka postala jedna od najuglednijih pjesničkih svetkovina u cijelom regionu.

,,Bijelo Polje, ali i cijela Crna Gora je saživljena s’ Ratkovićevom poezijom, onim stihovima koji podjednako sve nas dodiruju, na kraju i okupljaju na ovom izvorištu poetskog duha koje nas sabira na svaki 3. septembar, dan kada je Ratković rođen. Ratkovićeve večeri poezije su manifestacija koja dugotrajno svjedoči o otvorenosti Bijelog Polja i Crne Gore, jednako i u multietničkom duhu ovog grada i države“, dodao je Dizdarević.

U ime Ministarstva kulture Crne Gore, govorila je pomoćnica ministra kulture, Dragica Milić, koja je kazala da ovogodišnje Ratkovićeve večeri poezije predstavljaju veliki uspjeh, jer su organizovane u vanrednim okolnostima izazvanim epidemijom COVID-19.

,,To je pokazatelj vitalnosti kulture i njenih mogućnosti da se prilagodi i na adekvatan način odgovori brojnim problemima i izazovima, pa i ovoj pandemiji. Manifestacija nam ipak donosi brojne zanimljive, vrijedne i kvalitetne sadržaje i uspješno nastavlja da sprovodi misiju pjesničke riječi i vječne vatre stihotvorstva. Taj plamen smo dužni da održimo i u ovom vremenu koje nam je nametnulo distancu umjesto zbližavanja, osamu umjesto zajedništva. Ova svetkovina stiha predstavlja savremeni kulturni odraz bogatog nasljeđa polimlja, prostora u kojem su pisana riječ i duhovnost ostavile neizbrisive tragove“, navodi Milić.

 

Održan prvi naučno-stručni skup o književnom stvaralaštvu Rista Ratkovića

U okviru 50. Ratkovićevih večeri poezije, u Kući Rista Ratkovića organizovan je naučno-stručni skup, na kojem su predstavljeni  naučni i stručni radovi  iz zbornika posvećenog knjževnom stvaralaštvu Rista Ratkovića.

Skup je otvorio predsjednik Opštine Petar Smolović, koji je izrazio zadovoljstvo što Bijelo Polje proslavlja pola vijeka trajanja Ratkovićevih večeri poezije, književne manifestacije  po kojoj  je Bijelo Polje i prepoznato. Smolović je naglasio da  imamo obavezu da čitamo djela našeg  uvaženog  Rista Ratkovića, koji je Bjelopoljac po rođenju, ali je po djelu i prepoznatljivosti univerzitetski stvaralac,  čije  neobimno djelo, ali  zgusnuto kao vjekovi u kamen, govori o smislu života i postojanja. Kratkoćom, a nerijetko nedorečenošću, Ratković je uspijevao vrednije reći, nego mnogi koji se gube u spisateljskoj dužini prazne frazeologije. On je pjesnik tragike, pripovjedač, dramski pisac i esejista. Njegova darovitost i fatalizam stoje u uporednom odnosu. Pjesnikova besputišta u kosmičkom haosu, po raznolikosti motiva sežu od zelenog Lima do plavog Nila, između romantike bjelopoljskog ambijenta, preko velegradske monotonije do pregrijane sahare“, kazao je Smolović.

Aleksandra Tomović iz Kotora, na skupu  je predstavila  one motive u poeziji Rista Ratkovića, koji simbolizuju svjetlost, nadu i životni optimizam, nasuprot njegovom, kako je istakla, teškom životu i mračnim motivima koji takođe provejavaju u poeziji Rista Ratkovića.

„Čast mi je što sam jedan od učesnika ove manigfestacije koja je od regionalnog značaja“, kazao je Dragan Popadić iz Tivta, koji je na naučnom skupu govorio o fantastici u pjesmi Ponoć mene, Rista Ratkovića.   „Jedna specifična pjesma, koja je po pomom mišljenju, najsličnija Disovoj  Možda spava,  i koja govori o tome da su tanašne razlike između dva svijeta, između ovog našeg materijalnog i onog duhovnog, a da ga mogu dohvatiti tek rijetki umjetnici, naročito pjesnici, među kojima je i bjelopoljac Risto Ratković“, istakao je Popadić.

Bjelopolska književnica Blaga Žurić govorila je o snovima  u Ratkovićevom romanu Nevidbog. „Ovo je  tema,  kojoj se do sada  malo prilazilo istraživačkim radom. Iako rad   ne predstavlja neko otkrovenje što se tiče rukopisa i istraživanja, ono ipak  jeste  podloga i napomena da u romanu ima veliki broj snova na koje nije skrenuta pažnja, negdje oko 25, već se više ukazuje  na njegovu poeziju i snove u njoj“, istakla je Žurić.

Na današnjem naučno-stručnom skupu govorili su još i prof.dr Sonja Tomović Šundić, prof.dr Miomir Milinković, prof.dr Andrijana Nikolić. Moderator skupa bila je dr Andrijana Rabrenović.

 

Izvor: Radio Bijelo Polje