Na premijerskom satu u Skupštini Crne Gore na pitanje poslanika Ervina Ibrahimovića "Da li je Vlada planirala konkretne mjere u cilju unapređenja kvaliteta pružanja usluga i efikasnijeg ostvarivanja prava građana iz gradova sjevera Crne Gore", premijer Duško Marković je odgovorio:

Ne prođe dan a da sa svojim saradnicima ne razgovaram o razvoju sjevera. Čini mi se da nema ni sektorske politike koja sa posebnom pažnjom ne tretira ovo pitanje.

Cijelih 340 miliona eura (slovom i brojem) uloženo je prošle godine u razvoj Sjevernog regiona, a to je oko 45 procenata od ukupno uloženih sredstava na nivou Crne Gore. Plan je da se u ovoj godini uloži oko 90 miliona više, tj. 430 miliona eura.

Samo na današnji dan na sjeveru imamo pedeset aktivnih gradilišta. A evo šta je na terenu:

  • u Bijelom Polju u toku su radovi na izgradnji škole „Dušan Korać“ ukupne vrijednosti 5,5 milona eura,
  • u Rožajama se gradi dječji vrtić vrijedan preko 1,5 milion,
  • u Rožajama, Gusinju i Beranama u toku su radovi na izgradnji gradskih pijaca vrijednosti preko 2,5 milona eura.
  • u Andrijevici se podiže „Kuća voća“,
  • grade se sportski tereni u Šavniku i Rožajama,
  • rekonstruišu se i grade novi vodovodi u Andrijevici, Rožajama i dalje širom sjevera,
  • u Plavu se radi na izgradnji gradskog trga,
  • u Beranama se privodi kraju izgradnja Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda vrijednog oko 12,5 milona eura
  • uskoro će početi radovi na izgradnji sportske sale gimnazije i srednje stručne škole u Rožajama, vrtića u Pljevljima, itd.

Iz obrazloženja pitanja vidim da je fokus Vašeg interesovanja i na stvaranju boljih uslova za  građane na sjeveru u oblasti poljoprivrede, zdravstva, sporta i kulture.

Pa da sublimiramo u skladu sa vremenom koje nam je na raspolaganju.

Kada je u pitanju poljoprivreda – važno je istaći da je od ukupno realizovanog Agrobudžeta u prošloj godini, preko 50 odsto sredstava bespovratne podrške usmjereno prema sjeveru. Kako je Vaše pitanje fokusirano i na neposrednu podršku građanima ovog regiona, dozvolite da ukažem na to da resorno ministarstvo ima svoje kancelarije u Bijelom Polju, Beranama, Nikšiću i Pljevljima. U saradnji sa opštinama formirani su agrobiznis centri u Šavniku, Žabljaku, Pljevljima, Kolašinu, Mojkovcu i Petnjici.

Svakog dana radimo na unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite pa je tako u tehnološko i infrastrukturno osavremenjavanje zdravstvenih objekata na sjeveru Crne Gore u prethodne dvije godine uloženo preko tri miliona eura. Uporedo sa tim, u sjevernim opštinama odobreno je 49 specijalizacija i 5 užih specijalizacija.

Za različite programe podrške razvoju kulture na sjeveru iz državnog budžeta godišnje se izdvaja  oko pola miliona eura, a u cilju efikasnijeg očuvanja bogatog kulturnog potencijala, Uprava za zaštitu kulturnih dobara formirala je i svoju kancelariju na sjeveru.

Kako je i sport važan segment društvenog razvoja, moramo se saglasiti da su rezultati najmlađeg Vladinog resora itekako vidljivi. U prilog tome govore izgrađene i obnovljene sale i tereni u Pljevljima, Mojkovcu, Plužinama, Žabljaku, Rožajama, Andrijevici, Petnjici, Šavniku i Bijelom Polju – u koje je iz skromnog budžeta Ministarstva uloženo blizu 400.000 eura.

Ministarstvo sporta i mladih je podržalo konstituisanje i funkcionisanje novih omladinskih klubova u Beranama, Pljevljima i Mojkovcu.

Takođe je uspostavljen i servis “Evropska omladinska kartica”, koji obezbjeđuje 60.000 povlastica za mlade u 37 zemalja Evrope. Ovu karticu posredstvom Ministarstva dobilo je 1500 mladih ljudi sa sjevera Crne Gore.

Gospodine Ibrahimoviću,

Širok spektar interesovanja iz Vašeg poslaničkog pitanja uključuje i organizaciju Privrednog suda Crne Gore.

Svjestan da ovo pitanje predstavlja izazov našim građanima na sjeveru, moram istaći da je taj model organizacije usaglašen sa strateškim ciljevima Crne Gore u procesu evropskih integracija, i ciljevima predviđenim Strategijom reforme pravosuđa, odnosno organizacijom sudske grane vlasti.

Kada govorimo o efikasnosti organizacije lokalne samouprave, podsjećam da je novim Zakonom o finansiranju lokalne samouprave procenat ustupanja poreza na dohodak fizičkih lica opštinama na sjeveru sa 12 povećan na 50 odsto. Za opštine koje imaju ispod 3.000 stanovnika ovaj procenat povećan je na 70 odsto.

Po ovom osnovu, opštine na sjeveru godišnje će imati veće prihode za oko 10 miliona eura. Tako će prihodi Opštine Pljevlja biti veći za 2,2 miliona eura, Opštine Bijelo Polje za 2 miliona eura, Berana za 1,6 miliona, Rožaja za 700.000, a Mojkovca za 600.000 eura.

Stvorili smo, dakle, osnov za podizanje ukupnih kapaciteta opština i organizovanje boljih i efikasnijih servisa za pružanje usluga građanima.

Uspostavljanje institucija kao potpunog servisa građana jeste živ proces, koji se iz dana u dan unapređuje i prilagođava njihoim potrebama.

Da je savršen – nije, ali je svakog dana sa više sadržaja, i sa više podrške centralne vlasti.

Zato pozivam vaše kolege i sve lokalne samouprave – da umjesto što  tražimo mane, damo svoj doprinos da primjeri najbolje prakse zažive u svim našim opštinama.  Ne samo na sjeveru.

I na samom kraju, uvjeren sam da je postojeći administrativni aparat na svim nivoima odveć dovoljan i za veće zemlje od Crne Gore. O unapređenju i potrebi viših dometa tog aparata valjalo bi diskutovati.

Stoga rješenje za objektivne probleme građana o kojima ste govorili, ne treba tražiti u dodatnom administriranju, već u podizanju efikasnosti postojećeg sistema.

A to se radi drugim načinima:

- uvođenjem tehnoloških inovacija primjerenih digitalnom dobu u kome živimo, čime će državni servisi (prvenstveno javne usluge) biti dostupnije, efikasnije i jeftinije.

Zatim:

- podsticanjem preduzetništva i stručnim usavršavanjima, posebno u sektoru prozvodnje, čime će se povećati zaposlenost i stvarati kvalitetna i održiva radna mjesta koja će doprinositi poreskoj i penzionoj politici, punijem državnom Budžetu i dodatnom smanjenju deficita Fonda PIO;

E u takvom ambijentu mi nećemo više govoriti o potrebi snaženja administrativnog aparata u brojčanom, već u operativnom smislu.

Tek kada dostignemo taj nivo - možemo kazati da administrativni aparat ispunjava svoju svrhu u punom kapacitetu, i daje suštinski doprinos kvalitetu života svakog pojedinca.

Vrata Vlade uvijek su otvorena za sve predloge koji za cilj imaju snaženje servisne uloge države i podizanje njene efikasnosti, kako bi na najbolji način služili potrebama naše privrede i građana, a ne za povećanje cijene tog servisa koji pada na teret tih istih građana.