TOP DESTINACIJE

PLANINA BJELASICA

Bjelasica je jedna od najljepših planina Crne Gore, a po raznovrsnosti i bogastvu vegetacije najpoznatija u Evropi. Nalazi se u centralno-kontinentalnom dijelu Crne Gore između rijeka Lima i Tare, sa istoka i Ljuboviđe i Lepenice sa sjevera. Njena površina iznosi oko 630 kvadratnih kilometara. Pripada opštinama Kolašin, Mojkovac, Bijelo Polje, Berane i Andrijevica, pa je pristupačna iz gotovo svih pravca. Od Bijelog Polja je udaljena oko 20km, od čega je 9km makadamskog puta.

Planinu Bjelasicu karakterišu tri specifičnosti i važne komparativne prednosti: veoma laka prohodnost i pristupačnost do najviših planinskih vrhova, veliko bogatstvo šumskog fonda i bogatstvo tekućih voda.

Za razliku od ostalih planina u regionu Bjelasica je vulkanskog porijekla. I dok na drugim planinama vode propadaju, ovdje sve ostaje na površini, slivaju se u mnogobrojne potoke i rijeke, od kojih je možda najvažnija i najljepša Biogradska rijeka.

Ono što najviše krasi Bjelasicu, svakako  su  njene Gorske  oči , kako narod naziva planinska jezera. Ima ih šest, od kojih jedno na njenim zapadnim padinama (Biogradsko) i pet na sjevernoj strani (Ursulovačko, Šiško, Pešića, Ursulovačko malo, Šiško malo). Najpoznatije je Biogradsko jezero, koje sa starom prašumom Biogradska gora čini  istoimeni nacionalni park  - najstariji  u  Evropi. Najviši vrhovi Bjelasice  su: Crna glava (2139 m), Zekova glava (2117) i Troglav (2072 m).

Danas na Bjelasici postoje katuni u kojima stanuju mjestani koji izdižu sa svojim stadima na planinu od maja i ostaju sve do prvih snjegova. Bjelasica je atraktivna za pješačenje, planinski biciklizam, za ljubitelje botanike posebno u proljećnim mjesecima, kada je Bjelasica pokrivena cvjetnim pokrivačem. Idealno je mjesto za porodice, gdje djeca mogu uživati na snijegu (čak do avgusta je moguće u usjecima naći snijega), jahati konja ili čak samo sakupljati cvijeće. U turističkoj ponudi su aktuelni: etno selo Vukovic, planinarski dom, nekoliko katuna (Bardov do…).

Planina Bjelasica je projektovana Studijom lokacije  kao  eko – agro – planinarsko – turistički  sistem za zimski  i  ljetnji  turizam, etno selo i seoski turizam. Čitav  sistem  planiran je kao  jedinstvena tehnološka cjelina  u  5  zona: od kojih je predviđena Zona  Majstorovina, sa  pristupom  od  Bijelog  Polja.

UŠĆE BISTRICE U LIM

Ljevkasto proširenje gdje Bistrica nestaje i uliva se u Lim koji joj otima ime naziva se Ušće

Na samom ušću Bistrice u Lim je mrestilište. Zadnjih godina organizovano je više ribolovnih takmičenja, a naročito je atraktivna i veoma posjećena manifestacija "Dani riblje čorbe" gdje se gosti čašćavaju ribljom čorbom, ribom na žaru, dimljenom ribom, pićem i to sve uz pjesmu i zvuke harmonike i klarineta. 

ĐALOVIĆA PEĆINA

Pećina nad Vražijim firovima - Đalovića pećina koja se nalazi u Đalovića klisuri u kanjonu bjelopoljske rijeke Bistrice, prema mišljenju većine speleologa najperspektivnija je i najljepša pećina u Crnoj Gori. Nalazi se 40-ak kilometara od Bijelog Polja, a može joj se prići sa nekoliko strana.

Odvazne speleologe tajnovitoscu svojih neistrazenih dubina, mami jedna od najimpozantnijih pecina u Crnoj Gori, pecina nad Vrazjim virovima. Pecina se nalazi u blizini Bijelog Polja, u kanjonu rijeke Bistrice. Uzvodno kroz Djalovica klisuru, na lijevoj strani doline, na mjestu gdje se dolina spaja sa klancem, najnize od cetiri jezera, nalaze se Vrazji virovi. U gornjem dijelu doline je najveci od tri ulaza u pecinu nad Vrazjim virovima. Do sada je istrazeno 11 750 metara pecine.

Istraženi dio se sastoji od velikog broja galerija, prolaza i odaja, koji se prema poziciji, usmjerenosti i osnovnim morfološkim karakteristikama mogu podijeliti na četiri dijela i to na: Kanal sa jezerima, Veliki lavirint, Dugi kanal i na prolaze koji spajaju donje i gornje galerije.

Kanal sa jezerima se odlikuje velikim brojem jezera, kako stalnih (oko 15), tako i povremenih (20-30), a takodje i stalaktitima i stalagmitima malih dimenzija.

Veliki lavirint je splet od oko 15 galerija razlicitih dimenzija. U njemu je najobilnija koncentracija hemijskih nanosa-speleotema, a izdvaja se i bogatstvom boja i oblika u odnosu na druge djelove pecine.

Dugi kanal preovladjuje svojim dimenzijama i duzinom nad ostalim djelovima pecine. Sirina galerije je oko 8 m, mada dostize i 20 m, a visina 2o m, ponegdje i do 50 m. Osim odaje Katedrala u kojoj se nalazi veliki stalagmit, u ovom dijelu su i dva kanala duboka 30 i 25 metara. Dugi kanal i Veliki lavirint pripadaju gornjem dijelu pecine, s tim sto Veliki lavirint ima mnogo vise vode-jezera, kanala, pa cak i potocica. Ovdje se nalaze velike naslage sitnog pijeska i sljunaka, prekrivenog krecnjakom. Naslage krecnjaka su cesto velikih dimenzija, ali zbog velicine galerije, nisu tako uocljive kao u Velikom lavirintu.

Cetvrtu morfolosku cjelinu cine prolazi koji spajaju gornji (Veliki lavirint i Dugi kanal) i donji nivo (Kanal sa jezerima). Osobine ovih prolaza su mjesavina pomenuta dva nivoa - neki djelovi su slicniji gornjem, a neki donjem nivou.

Mada Veliki lavirint i Dugi kanal imaju razlicite oblike, mogu se posmatrati kao jedna cjelina u poredjenju sa Kanalom sa jezerima, koji je i morfoloski i geneticki drugaciji.

Ljubitelji speleologije pristup njenim odajama mogu ostvariti samo preko vodiča i istraživača, od kojih je Speleolosko drustvo Akovo najaktivnije.

 NOVAKOVIĆA PEĆINA

Novakovića pećina se po mnogim karakteristikama svrstava u red najznačajnijih speleoloških objekata u Crnoj Gori, koja je zbog svojih prirodnih odlika od strane Zavoda za zaštitu prirode proglašena zaštićenim prirodnim područjem. Pećina se nalazi na 28 kilometru od Bijelog Polja u srcu Vraneške doline. 

Od Bijelog Polja se ide do sela Muslići u blizini Tomaševa, udaljenom oko 25 kilometara, a zatim tri kilometra makadama koji od seoske crkve vodi do vrela rijeke Vranštice i lokaliteta Novakovića stijene.

Iznad vrela, na 100 metara uz lijevu ivicu velikog siparišta, nalazi se ulaz u pećinu. Prema morfološkim karakteristikama Novakovića pećina je razgranat speleološki objekat. Tokom brojnih istraživanja pećine speleolozi su nailazili na fluorescentne oznake, obilježja u pijesku ili rastegnuti kanap koji su lovci na blago ostavljali kako bi se lakše vratili do ulaza. Strahovi su bili neopravdani jer su istraživanja, detaljna mjerenja i spelološki nacrt pokazali da su svi kanali kružni i da se ponovo spajaju sa glavnim kanalom. Pećina je duga 605 metara, ulaz je malih dimenzija, a poslije nekoliko metara uskog, ulaznog kanala, pećina se „otvara“ u veću prostoriju. Laka je za prolazak, a jedino teže mjesto se nalazi nedaleko od ulaza na mjestu zvano Kula, gdje se na kraju uskog provlačenja nalazi manji skok od tri-četiri metara.

PEĆINA OSOJA

Nalazi se u selu Dobrakovo, oko 14,5 km od Bijelog Polja na granici sa Srbijom. Razgranat je tip, a nadmorska visina ulaza je 870 metara. Dužina pećine je 315 metara, dubina 83 metra. Do nje je dosta lako doći, svega nekih 100 metara koji se nazivaju Osoje grlo teški su za prolaz, imaju dva manja provlačenja, nakon kojih je jedna vertikala od 5 metara koja se prolazi uz pomoć užeta.

 ZNAČAJNI OBJEKTI