Tokom proteklog vikenda u Bijelom Polju je održana Treća međunarodna naučno stručna konferencija Mediji i PR, na joj je zaključeno da bi trebalo obezbijediti javnim servisima finansijsku nezavisnost i nezavisnost od političkih struktura i drugih centara moći. Takođe, zaključeno je da bi trebalo primjeniti model finansiranja iz pretplate ili takes, te osnažiti kapacitete lokalnih javnih emitera.
- Takođe, potrebno je obezbijediti što veću transparentnost i kontrolu od strane javnosti, omogućiti usavršavanje i edukaciju kadrova, unaprijediti tehnološke kapacitete, iskoristiti mogućnosti novih medija. Trebalo bi unaprijediti programske sadržaje, programsku koncepciju usaglasiti sa javnim interesom, a ne sa komercijalnim, unaprijediti saradnju na regionalnom i međunarodnom nivou. Nadam se da će zakonodavci, građani, kao i osnivači lokalnih javnih emitera prepoznati njihov značaj i da će oni opstati, bar u onim gradovima u kojim postoje, kazao je predsjednik Upravnog odbora Unije lokalnih javnih emitera Crne Gore Dragić Rabrenović.
Na ovoj konferenciji, čija je tema bila “Lokalni javni servis i javni interes”, govorilo je oko 50 učesnika iz 13 zemalja Evrope i regiona. Među predavačima bili su i prof. dr Niko Karpentije iz Brisela, prof. dr Ričard Ruk iz Londona, prof. dr Marija Žaoa Kunja iz Lisabona i mr Tomaš Pancir iz Praga.
- U Hrvatskoj javna televizija od javnosti nema ništa, a javnost koja želi i mora imati uticaj na javni servis, apsolutno ga nema, i to je ono što je loše, kaže prof. dr Stjepan Malović, dodajući da se jedino jačanjem javnosti može izaći iz medijske krize.
Prof. dr Rade Veljanovski podsjeća da u Srbiji postoje dva javna servisa: Radio televizija Srbija i Radio televizija Vojvodina, te da je u oba prisutna intervencija vlasti, dok prof. dr Zoran Jevtović ističe da je na Balkanu postoji snažno interesovanje stranih kompanija.
- Gubitak javnog servisa znači gubitak nacionalnog identiteta i bitke zaštite od nacionalnih interesa. Druga stvar, javni mediji se moraju prilagođavati internetu. Sjećate se skorih poplava u Srbiji? Građani su prve informacije dobijali upravo od lokalnih javnih servisa. Neki medij iz Beograda može poslati novinara u neki poplavljeni grad, ali će informacija zakasniti, kaže Jevtović.
Ističući da se u Mađarskoj više vjeruje online, nego vizuelnim i audio medijima, prof. dr Gabrijela Veliks je kazala da novinari prestaju profesijom da se bave jer nisu nezavisni. Ona je dodala da u lokalnim medijima postoje pozicioni i opozicioni mediji, nikako samostalni, i naglasila da vjeruje u zajednicu, ali i da ne vidi svijetlu budućnost lokalnih javnih servisa.
Organizatori konferencije su Unija lokalnih javnih emitera Crne Gore, Akademija društvenih nauka, Lokalni javni emiter Radio Bijelo Polje, časopis Media and Communication/Mediji i komunikacije. Pokrovitelji konferencije su Univerzitet Crne Gore, Ministarstvo kulture Crne Gore, Agencija za elektronske medije Crne Gore i Opština Bijelo Polje. Partneri su Evropska asocijacija za istraživanja komunikacija i obrazovanje (ECREA), Evropski forum medija zajednice (CMFE), Evropska opservatorija za novinarstvo (EJO) Udruženja novinara Srbije (UNS), udruženja BH novinari, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) i fakulteti iz regiona na kojima se izučavaju mediji.