U bjelopoljskom selu Pećarska danas je počeo sa radom novi objekat područnog odjeljenja koji pripada matičnoj školi „Vuk Karadžić“ u Bistrici.

Veličina novog školskog objekta je 110 kvadrata, vrijednosti objekta preko 30 hiljada eura, koje su zajednički finansirali Opština Bijelo Polje i Ministarstvo prosvjete. Ukupna vrijednost radova sa uredjenjem prostora i puteva će iznositi oko 40.000 eura.

Direktor matične škole Ćemal Zoronjić, prilikom održavanja ceremonije otvaranja, kazao je da je prije šest godina odlučeno da se izgradi novo područno odjeljenje u Pećarskoj, koje su finansirali lokalna uprava i resorno ministarstvo.

- Stari školski objekat je bio potpuno oronuo, tako da i nakon nekoliko rekonstrukcija nije zadovoljavao uslove. Izgrađen je novi objekat koji zadovoljava sve standarde za koje je namijenjen. Školu trenutno pohađaju dva učenika petog razreda i za njihovo obrazovanje zadužena je mlada i izuzetno sposobna nastavnica Todora Popović. No, bez obzira na broj učenika, uz očekivanje da će biti upisano još đaka, nastava će se odvijati kvalitetno i po najsavremenijim metodama, kazao je Zoronjić.

Takva očekivanja imaju i mještani Pećarske jer, nadaju se, nova škola će da privuče đake iz bistričkih sela Ušanovići i Rodijelja, kojima je bliža škola u Pećarskoj nego matična u Bistrici.

Faruk Šehić i Dejan Aleksić su ovogodišnji ravnopravni dobitnici Nagrade “Risto Ratković”, koja će biti dodijeljena 5. septembra u Kući Rista Ratkovića u okviru 44. Ratkovićevih večeri poezije.

Aleksić je dobio nagradu za knjigu “Biti”, dok je ovo priznanje Šehiću pripalo za knjigu poezije “Moje rijeke”.

Ovakvu odluku donio je međunarodni žiri u sastavu Pavle Goranović, predsjednik i članovi Svetlana Kalezić iz Crne Gore, Jasmina Topić iz Srbije, Damir Uzunović iz Bosne i Hercegovine i Luko Paljetak iz Hrvatske.

- Ove godine imali smo izuzetno jaku konkurenciju, gdje su se između 43 prispjele knjige izdvojile “Moje rijeke” Faruka Šehića i “Biti” Dejana Aleksića. U najužem izboru, pored ove dvije knjige, našle su se još i “Svakodnevni smak svijeta” Stevana Tontića, i “Usijanje” Dragoslava Dedovića. Na kraju smo se ipak odlučili da ovogodišnju Nagradu “Risto Ratković” ravnopravno podijele Šehić i Aleksić, kazao je predsjednik Žirija Pavle Goranović.

U obrazloženju žirija kaže se da su Šehićeva i Aleksićeva knjiga dva različita lica istosti, na određeni simbolički način.

- I Šehić pjeva o “biti”, samo je njegovo biti intenzivnije, bolnije, surovije dok je Aleksićevo biti jedna unutrašnja borba sa svijetom i talogom iskustva i, najzad, melanholija koja prevoladava u tonu knjige kao jedna nemoć da se ljudsko odbrani od naleta neljudskosti u čovjeku samom. Njihovi pjesnički maniri su različiti. Šehić je ,,neobuzdan", nekad nehajan, nalik Bukovskom ili Valjareviću, od naših savremenika, ritam njegovog stiha čas je protivrječan, kao i misao, čas izazivački - ne da nam da se osećamo lagodno, čak i kad bi pjevao o sasvim drugačijim svjetovima i iskustvima. Aleksić, s druge strane, voli da bude majstor riječi, voli da osluškuje njihov ritam kao precizan švajcarski časovnik, da možda u tom ritmu, iako iz svakog stiha izbija zastrašujući nemir, pronađe neku ravnotežu svijeta. On je svjestan da je sve u neskladu, kao što je čovjek u neskadu sa samim sobom, ali da se postizanju te ravnoteže, pa onda i utjehe bivstvovanja, mora neprestano težiti. Šehić vrišti “gonite se svi a i ja sa vama”, ali nam ipak nudi poeziju kao odgovor! Aleksić vrišti kroz tihe uglačane stihove iza kojih takođe zjape velike tame, kaže se u saopštenju žirija.

Dejan Aleksić je 1994. godine dobio nagradu Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina za rukopis “Potpuni govor” da bi, evo, nakon 20 godina zaslužio i glavnu Nagradu “Risto Ratković”. Rođen je 1972. godine. Na književnu scenu stupa sredinom devedesetih, sa prvim objavljenim djelom u 22 godini. Smatra se jednim od najznačajnijih književnih stvaralaca mlađe generacije. Njegove pjesme su uvrštene u brojne zbornike i antologije, a prevođen je na engleski, njemački, norveški, bugarski, grčki, makedonski, mađarski, slovački, slovenački i rusinski jezik.

Dobio je nagradu Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina, i nagrade “Meša Selinović” (Srbija), Branko Miljković, Brankovu nagradu, Prosvetinu nagradu, Matićev šal, Nagradu SANU, Branko Ćopić i Zmajevu nagradu Matice srpske.

Živi u Kraljevu i urednik je za poeziju u književnom časopisu Povelja.

Faruk Šehića književna kritika smatra jednim od najdarovitijih mlađih pisaca na području bivše Jugoslavije i predvodnikom tzv. pregažene generacije. Njegove knjige Hit depo (poezija), Pod pritiskom (kratke priče) i Transsarajevo (poezija) uživaju kultni status kod čitalačke publike, i objavljivane su u više tiraža. Član je Društva pisaca BiH I P. E. N. Centra u BiH. Radi kao novinar i kolumnista u sarajevskom magazinu BH Dani. Živi u Sarajevu.

Do sada je dobio Nagradu dnevnog lista Oslobođenje - za najbolju neobjavljenu novinsku priču (2003); Drugu nagradu izdavačke kuće Zoro za zbirku "Pod pritiskom" (2003); Nagradu 2. beogradskog festivala poezije Trgni se! Poezija! (2008); Nagradu “Meša Selimović” BiH (2012) I Nagradu Evropske Unije za literaturu (2013).

Ovogodišnje Ratkovićeve večeri poezije održaće se od 3. do 5. septembra u Bijelom Polju, gdje će nastupiri najznačajnija književna imena na južnoslovenskim prostorima. Za književnu Nagradu „Risto Ratković“ ove godine je konkurisalo 43 pjesničke knjige i žiri u sastavu Pavle Goranović predsjednik i članovi Svetlana Kalezić, Jasmina Topić, Luko Paljetak i Damir Uzunović imaju zahtjevan zadatak da izaberu najbolju knjigu.

- Već smo suzili krug na četiri knjige i mislim da ćemo uskoro znati i dobitnika ovogodišnje Nagrade „Risto Ratković“, kazao je predsjednik žirija Pavle Goranović.

Gost ovogodišnjih Ratkovićevih večeri poezije je Svetislav Basara, a jedan segment ove manifestacije biće posvećen i Jevremu Brkoviću, dok će u okviru Ratkovićevih večeri poezije biti otvorena samostalna izložba skulptura Zlatka Glamočaka, biće izvedena plesnu predstavu „Prokleta avlija“, Narodnog pozorišta Beograd i nastupiće regionalna muzička zvijezda Natali Dizdar.

Direktor Javne ustanove Ratkovićeve večeri poezije Abaz Dizdarević najavljuje bogat program, koji podrazumijeva inovacije u odnosu na prethodne godine, od literature do muzičke i likovne umjetnosti.

- Prošle godine smo odlučili da promijenimo koncept Ratkovićevih večeri poezije, kada smo krenuli sa takozvanim „uvođenjem poezije u narod“, tako što smo centralno pjesničko veče organizovali na glavnoj gradskoj ulici, za razliku od prethodnih godina kada su pjesnici govorili poeziju u sali Centra za kulturu. Ove godine, takođe, planiramo nešto slično u gradskom parku, kaže Dizdarević.

Prvog dana Ratkovićevih, biće otvoren Mini sajam knjiga, gdje će se predstaviti izdavači Buybook iz BiH, Žuta Kornjača, Stihom govorim i Ratkovićeve večeri poezije iz Crne Gore. Takođe, kaže Dizdarević, i ove godine će biti pjesnički čas u osnovnim školama, gdje će pjesnici za djecu iz regiona govoriti stihove u školama.

- Ove godine smo odlučili da ne zaboravimo najmlađe, pa smo planirali Poetsko-likovnu dječju radionicu u kući Rista Ratkovića i predstavljanje dječjih festivala poezije „Kraljevstvo bijelih rada“ i „Dječjeg festivala humora“. Takođe, biće nastavljen i projekat Vizuelna poezija, u okviru kojeg ćemo u užem dijelu grada otkriti skulpturu Zorana Obrenovića. Osim centralne pjesničke večeri, imaćemo i promocije knjiga „Hronika sitnica“ prošlogodišnjeg laureata Alena Bešića, „Najviša tačka reke“  (zapis o bjelopoljskim piscima) Petra Arbutine, „Novo raspeće“ (Antologija savremene srpske poezije tragom estetskog egzorcizma 1967 – 2007) Zorana Bognara, „Koža u kojoj ne živim“ Vladana Šipovca, prošlogodišnjeg dobitnika prve nagrade za pjesnike do 27 godina i „Bežanje od smrti“ (Miodrag Bulatović – stil i književna demonologija) prof.dr Dobrivoja Stanojevića. Treba napomenuti da su ove knjige izdanja Ratkovićevih večeri poezije, u okviru projekta „Književne paralele – edicija 10“, kazao je Dizdarević.

Osim ovoga, u Biblioteci „Ćamil Sijarić“ u Godijevu biće održana promocija romana „Brod na Bistrici“ Safeta Sijarića  i tribina o savremenom crnogorskom romanu, a biće obilježeno i 100 godina rođenja Mihaila Lalića.

- U okviru ovoigodišnjih Ratkovićevih večeri poezije imaćemo samostalnu izložbu skulptura prof. Zlatka Glamočaka, plesnu predstavu „Prokleta avlija“, Narodnog pozorišta Beograd, promociju vina „Vladika“ i „Luča“, Plantaže 13. jul, dok ćemo u muzičkom dijelu programa imati Natali Dizdar i koncert klavirskog dua Dragana Krgović, Milena Đurovic. U Kući Rista Ratkovića biće izvedeno poetsko veče „Noćas tako želim“, gdje će učestvovati glumci Nikola Vasiljević i Žana Gardašević, uz muzičku pratnju Milutina Radonjića. Na svečanom otvaranju RVP, promovisaćemo muzičku obradu spota i pjesme „Bar“ Rista Ratkovića u izvedbi benda „Mikrokozma“, kazao je Dizdarević.